Gradovi

 

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA: [mɐˈskva]) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije. Značajno je političko, ekonomsko, kulturno, znanstveno, vjersko, financijsko, obrazovno i prometno središte Rusije i svijeta. Sa 10 563 038 stanovnika (2010.), najmnogoljudniji je grad kontinentalne Europe i prema broju stanovnika sedmo najveće gradsko područje u svijetu. Prema popisu grupe GaWC, sveučilišta u Loughboroughu (UK) iz 2008. godine, smatra se “Alfa globalnim gradom”.

 

Moskva - Kremlj

Moskva – Kremlj

Moskva se nalazi na rijeci Moskvi u Središnjem saveznom okrugu europske Rusije. Tijekom svoje povijesti grad je služio kao glavni grad nizu država, od srednjovjekovne Velike kneževine Moskve i pratećeg Ruskog Carstva do Sovjetskog Saveza. U Moskvi se nalazi čuveni Moskovski kremlj, drevna tvrđava danas rezidencija predsjednika Ruske Federacije. Kremlj je također jedno od nekoliko mjesta svjetske baštine u gradu. Oba doma ruskog parlamenta (Državna Duma i Savjet Federacije) svoja sjedišta također imaju u Moskvi.
Grad opslužuje opsežna tranzitna mreža, s četiri međunarodne zračne luke, devet željezničkih terminala, i moskovskim metroom, prema broju putnika drugim u svijetu iza tokijskog, radi bogate i raznovrsne arhitekture priznatim kao jednom od gradskih znamenitosti.
Tijekom vremena, Moskva je stekla niz epiteta, većina se odnosi na veličinu i dominantan položaj grada unutar nacije: Treći Rim (Третий Рим), Belokamenaja (Белокаменная), Pervoprestolnaja (Первопрестольная), Četrdeset četrdeset(ica) (Сорок Сороков).
Prema Forbesu (2011.), u Moskvi živi 79 dolarskih milijardera, više nego u bilo kojeg drugom gradu na svijetu.

 

Sankt Petersburg (rus. Санкт-Петербу́рг, IPA [ˈsankt pʲɪtʲɪrˈburk], od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, IPA [pʲɪtrɐˈgrat], od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, IPA [lʲɪnʲɪnˈgrat]) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru. Često se pojednostavljeno naziva Peterburg (rus. Петербург) dok je neformalno poznat i kao Piter (rus. Питер, IPA [ˈpitʲɪr]), kako ga zovu njegovi stanovnici.

 

Sankt-Petersburg

Sankt-Petersburg

Relativno je mlad grad, nastao početkom 18. stoljeća, nakon što je Rusija od Švedske osvojila Ingriju. Osnovao ga je 27. svibnja 1703. car Petar I. Veliki, te je bio glavni grad Ruskog Carstva više od dvjesto godina (1713.–1728. i 1732.–1918.), do ruske revolucije 1917., kada je prijestolnica preseljena natrag u Moskvu.[1] Sankt Peterburg je s 4,6 milijuna stanovnika drugi najveći ruski grad, i četvrti u Europi nakon Istanbula, Londona i Moskve. Grad je značajno europsko kulturno središte i važna ruska luka na Baltičkom moru.
Sankt Peterburg često se naziva najzapadnijim ruskim gradom.[2] Među svjetskim gradovima s više od milijun stanovnika, Sankt Peterburg je najsjeverniji. Povijesni centar Sankt Peterburga i pripadajući ansambl, tvore mjesto svjetske baštine UNESCO-a. Grad je također sjedište muzeja Ermitaž, najveće umjetničke galerije u svijetu.[3] Kao rusko političko i kulturno središte tijekom više od 200 godina, često se smatra ruskom “sjevernom prijestolnicom”, te je tijekom svoje povijesti nazivan i Venecijom sjevera ili sjevernom Palmirom. U gradu je veliki broj stranih konzulata, sjedišta međunarodnih kompanija, banaka i drugih poslovnih subjekata.

 

Novosibirsk (rus. Новосиби́рск) je grad u Rusiji, sa 1 397 213 stanovnika treći grad po veličini zemlji iza Moskve i Sankt Peterburga. Udaljen od Moskve oko 3300 kilometara, najveći je grad u Sibiru i administrativni centar Novosibirske oblasti i Sibirskog saveznog okruga.

Novosibirsk

Novosibirsk

Grad je osnovan 1893. kao Novonikolajevsk, na mjestu gdje Transsibirska željeznica prelazi veliku Sibirsku rijeku Ob. Značaj grada povećan je početkom dvadesetog stoljeća završetkom željeznice Turkestan-Sibir, koja povezuje Novosibirsk sa Središnjom Azijom i Kaspijskim morem.
Novosibirsk leži duž rijeke Ob u Zapadnosibirskoj nizini. Južno od grada nalazi se Plato Ukok koji je dio UNESCO-ve svjetske baštine. Klima Novosibirska je oštra kontinentalna, sa hladnim snježnim zimama (-18 do -20°C, ponekad do -40°C) i toplim i vlažnim ljetima.
U Novosibirsku postoji Zračna luka Tolmačovo, riječna luka i stanica Transsibirske željeznice.
Novosibirski metro otvoren je 1985., i dijelom je još uvijek u izgradnji. Sastoji se od 2 linije koje se susreću u centru grada. Ukupno ima 11 stanica. Od izgradnje metroa, tramvajska je mreža zanemarena, te su skoro sve linije u gradskom centru ukinute. Gradska mreža trolejbusa povezuje gotovo sve gradske četvrti. Najvažniji oblik transporta su autobusi. Pored komunalnih linija, građane prevoze i privatni minibusevi.

 

Nižnji Novgorod (ruski: Нижний Новгород) — grad u Rusiji, administrativno središte Nižnjenovgorodske oblasti. Grad se nalazi na ušću rijeke Oke u Volgu. Broji 1.334.249 žitelja prema podacima iz 2003.
Peti je po veličini ruski grad. Nižnji Novgorod (Donji Novi Grad) osnovan je 1221. g. Od 1932. do 1990. grad je nosio ime Gorki po sovjetskom pjesniku Maksimu Gorkom, osnivaču socijalističkog realizma, koji je u njemu rođen. Važno je industrijsko središte (autoindustrija), sveučilišni grad, kulturni centar regije. Nižnji Novgorod je važno prometno čvorište (riječna luka, željeznica koja leži na Transsibirskoj pruzi, sjecište više glavnih cestovnih pravaca, zračna luka, metro).

 

Ekaterinburg ili Jekaterinburg (ruski: Екатеринбу́рг) je grad u Rusiji u istočnom podnožju planinskog lanca Ural, oko 1.700 km istočno od Moskve. Nalazi se u Uralskom saveznom okrugu i upravno je središte Sverdlovske oblasti.

Ekaterinburg

Ekaterinburg

Grad se od 1924. do 1991. zvao Sverdlovsk po sovjetskom revolucionaru i političaru Jakovu Sverdlovu. Za vrijeme ruskog građanskog rata boljševici su 17. srpnja 1918. u Ekaterinburgu strijeljali posljednjeg ruskog cara Nikolu II. i njegovu obitelj. U okolici grada je rođen Boris Jeljcin, prvi predsjednik postsovjetske Rusije, koji je ovdje započeo političku karijeru.

Izvor: Wikipedia